006. LJEPOTA DEMONA

[Lord Vader89]

eto, a mene je pak ovaj motiv groteskne majke asocirao na The Wall, u kome je opsesivna majka jedan od uzrocnika sinovljeve propasti. (a i ako me secanje ne vara, i u filmu je majka prikazana, khm, neugledno)

podseticu se, pa cu da se osvrnem na to


inace me nesto nije ova prica inspirisala, a bice da nisam u fazonu....
pogotovu kad sam video da ste se lepo raspisali o zeni djavolu.

u vezi sa time, ponovo bih naglasio onaj momenat katolickog/hriscanskog okruzenja koje je iznedrilo autora. znamo svi predanje o Evi koja je prva poklekla pred iskusenjem, itd....da se ne ponavljamo (:


opet je prisutan motiv naseg sveta kao legla cudovista, zla....sto indirektno, kada se Dilan sali na temu guzve u saobracaju, a i kada Mala (Mala, hehe, zgodno ime skroz ) kazuje da je pakao zapravo svet istovetan nasem svetu! pritom, evo jednog zanimljivog pitanja - njen svet je kao takav vecan, to je ono sto ga cini paklom, i u tome se jedino razlikuje od naseg. znaci li to da je iskazana odredjena doza optimizma?

jer, ili je to da haos naseg sveta nije vecan, ili da sam nas svet nije vecan. u ovo drugo sumnjam, jer mi to previse lici na religijsko vidjenje materijalnog (ovostranog) sveta, a koliko sam primetio, Sklavi se ne bavi svesno filozofijom religije?
elem, ako se kroz diskusiju pokaze da sam u pravu sto se tice Sklavija, onda imamo i zrno optimizma, nece trajati vecno haos u nasem svetu (:


i, kad rekoh "ovostrano", opet mi je prisutan duel izmedju ovostranog i onostranog; tu je u celom stripu, ali cu ga ilustrovati jednim primerom - sa jedne strane, Ubica se vratio iz mrtvih, djavo ga je spasio smrti, a sa druge strane, slucajnost je odredila da mu se vrat nece slomiti, i da ce ga dzelati skinuti sa vesala tik pre nego sto se ugusi....na citaocu je da izabere da li preferira racionalno ili iracionalno (:

[rope76]

   Pa jeste, to je fora kod Sclavija: taj pakao se malo razlikuje od sveta ovdašnjeg. A kasnije će još umnožiti paklove, dok raja nema. Slab je on optimista, to ga ne interesuje.
   A ima ona čuvena Džegerova iz rane faze Stonesa:

   "When i die i'll go to heaven, because i've spent my life in hell"

   Tako da je on veći optimista. A možda je i katar?

   Stoji da Sclavi voli bergmanovski humor, dosta je Bergmana rabio. Samo rekoh, da je njegov film lepršav, nikako naivan i bez skrivenog cinizma prema institucijama, dok je Sclavi u ovoj epizodi mnogo gorči, a i isprepletao je više linija kroz radnju ove priče: Đavo, paklovi, milje poslerate Engleske, plaćeni ubica, noir žanr, inverzija Edipa... i Dylan koji u svemu tome dođe samo kao katalizator, po običaju.

[PingvinPatuljak]

1.u vezi sa time, ponovo bih naglasio onaj momenat katolickog/hriscanskog okruzenja koje je iznedrilo autora. znamo svi predanje o Evi koja je prva poklekla pred iskusenjem, itd....

2.Mala, hehe, zgodno ime skroz

3.kazuje da je pakao zapravo svet istovetan nasem svetu! pritom, evo jednog zanimljivog pitanja - njen svet je kao takav vecan, to je ono sto ga cini paklom, i u tome se jedino razlikuje od naseg. znaci li to da je iskazana odredjena doza optimizma?

jer, ili je to da haos naseg sveta nije vecan, ili da sam nas svet nije vecan. u ovo drugo sumnjam, jer mi to previse lici na religijsko vidjenje materijalnog (ovostranog) sveta, a koliko sam primetio, Sklavi se ne bavi svesno filozofijom religije?
elem, ako se kroz diskusiju pokaze da sam u pravu sto se tice Sklavija, onda imamo i zrno optimizma, nece trajati vecno haos u nasem svetu (:

1.ima nešto u toj tezi, jer ideja žena kao zlo vuče korijene iz kršćanske tradicije, posebno skolastike. žena je shvaćena kao inherentno prljava i loša, kao tijelo, kao zemaljsko, a muškarac kao um, kao nebesko. može se reći da je u stvari postavka preuzeta iz klasičnog filma, femme fatale kao zla kob u noiru, ali recimo i kod Hawksa u Scarface, žena dođe glave protagonistu; ali to se može podvesti pod konzervativno viđenje i ponovo svađati na kršćansko. podrijetlo je u skolastičkoj filozofiji i svakako možemo staviti pod naš moment "kršćansko u serijalu"

2.Mala. već sam spomenuo u uvodnom tekstu, ne znam jesi li to skužio. korijen mal = zlo

3.mislim da rezoniranje ne ide u smjeru kako si krenuo. da nije tu naglasak na optimizmu, nego upravo na pesimizmu. Sclavi je po tom pitanju skroz promašen, on je razočaran svijetom. čitava se njegova filozofija slijeva u tu točku razočaranja, od onog simboličkog edipalnog sa mamicom (mama kao utočište) do aluzija na saobraćajne gužve i birokratski pakao. on ni ovdje ne propušta priliku na tu retoričku kritiku, sve je sranje, i tv-program i vlada i frizeri i semafori, a povrh toga, nema rješenja ni na drugom svijetu: i u drugoj dimenziji je jednako, vječni pakao besmislenog postojanja.

međutim, tu ulazi u kontradikciju. iz razočaranja svjetom, on kao da očajnički traži neko rješenje. besmislen mu je ovaj život, ali svejedno mahnito traži rješenje, želi ostati, želi BESMRTNOST. Malin pakao moramo dovesti u vezu sa prvom sklavijevskom temom, kako je predstavljena u jedinici. pakao i njegovi stanovnici koji traju vječno se u ovoj točki moraju promatrati kao varijacija na temu: zombiji ili stanovnici pakla, podudarnost je u vječnosti, u besmrtnosti. uostalom, već u sedmici ćemo dobiti novu inačicu, novu varijaciju.
i to je Sclavijeva antinomija: svijet je besmislen, egzistencija uzaludna bijedna, a očajnički se drži tog istog tijela, samo da ga nekako konzervira (Larry i Clarence, preparirane zvijeri = ista varijacija)

moram reći da ovdje Sclavi pada kod mene. to je njegova slaba točka, ponovo probija infantilno, njegovo gledište je nezrelo. na žalost, vidim veličinu i granicu njegovog mišljenja.
čitav serijal je smjestio između ta dva pola, egzistencijalizma i besmrtnosti. a ne vidi da besmrtnost zapravo ništi egzistencijalizam, svi ti problemi padaju u vodu; samo blizina Smrti, samo ta tjeskoba porađa egzistencijalistički nemir. znači, logička pogreška, koja prelazi u etičku (ujedno potvrda da su logika i etika jedno te isto, a tu sam misao vidio jedino kod Weiningera. i vrlo je zanimljiva.)

[PingvinPatuljak]

što se tiče ovog mog posljednjeg promišljanja, između egzistencijalizma i besmrtnosti, mislim da bi se na tu temu dala napraviti ozbiljnija studija. jer na tome počiva serijal, vrlo vrlo bitna tema besmrtnosti kao svojevrsnog rješenja na besmislenost egzistencije.

[Lord Vader89]

2.Mala. već sam spomenuo u uvodnom tekstu, ne znam jesi li to skužio. korijen mal = zlo

pa da, zato mi je zgodno skroz

mal = zlo

+ sufiks "a", koji oznacava zenski rod na italijanskom

= rec zlo, ali u zenskom rodu

3.mislim da rezoniranje ne ide u smjeru kako si krenuo. da nije tu naglasak na optimizmu, nego upravo na pesimizmu. Sclavi je po tom pitanju skroz promašen, on je razočaran svijetom. čitava se njegova filozofija slijeva u tu točku razočaranja, od onog simboličkog edipalnog sa mamicom (mama kao utočište) do aluzija na saobraćajne gužve i birokratski pakao. on ni ovdje ne propušta priliku na tu retoričku kritiku, sve je sranje, i tv-program i vlada i frizeri i semafori, a povrh toga, nema rješenja ni na drugom svijetu: i u drugoj dimenziji je jednako, vječni pakao besmislenog postojanja.

(...)

da, omanuh, eh?

heh, onda je to odraz mene samog, koji trazim optimizam (:
ili je Sklavi neuhvatljiv, nejasan

ima smisla to sto kazes, nema sta; pogotovu kada se dovede u vezu sa prethodnim epizodama (o narednim jos uvek ne mislim )

[PingvinPatuljak]

a što mislite o momentu ljubavnog odnosa Clarencea Oddbodyja i Male?
nije li to malo neuvjerljivo rješenje, više retorički moment u izgradnji priče?
Clarence je neugledni službenik, kilometrima daleko od nekog poželjnog muškarca. nije ni uspješan ni lijep ni bogat. Mala je pak žena koja u svim smislima prelazi Clarenceovu pojavu, u najgorem slučaju mogla bi biti sponzoruša. Clarence, doduše, kaže da joj je davao novac, ali to je sitna riba, s obzirom kakav je on nikogović.
dakle, što bi jednu takvu ženu privuklo na tom sitnom kržljavom siromašku?
duša je previše banalno rješenje. ali čini se da je to jedino kamo Sclavi smjera, tj. kako on nagovještava kroz narativ. Mala se hrani dušama muškaraca i tako se održava dva stoljeća na Zemlji (na tom mjestu imamo sličnost sa filmom The Hunger, 1983. Catherine Deneuve kao žena koja postoji tisućljećima, a hrani se krvlju i tako održava. možda je Deneuve inspiracija za lik Male?). lako je zamislivo da bi mogla imati same sportske tipove i bogataše, njihove duše, jer ima potrebne atribute. ali očito njoj dobro dođe svaka duša, pa i službenička duša maminog dečka. možda se Mala šali, možda je vickasta.
u ovoj situaciji nalikuje na kurvu ili u najmanju ruku "ženu lakog morala": Clarence joj plaća uslugu, ljubav. smucaju se po hotelima, a tamo je zatekne i Larry. i pada na femme fatale.
ima tu podosta nelogičnosti, nije lik Male konzistentan.

situaciju neugledni službenik sreće atraktivnu mladu ženu sumnjiva morala i pada na nju, ona postaje njegov elan vital, imamo u Renoirovom filmu La chienne, 1931. ili pak Langov remake iz 1945. Scarlet Street. žena postaje izvor propasti službenika, međutim na drugoj razini, barem kod Renoira, čitava ga ta situacija oslobađa, on zapravo počinje živjeti punim plućima premda postaje klošar. sličnu ambivalenciju imamo i kod Sclavija: muškarci propadaju, ali bivaju i donekle iskupljeni, nameće se motiv ljubavi, drugim riječima, na trenutak punina života.

[PingvinPatuljak]

na adresi na kojoj stanuje Mala Behemoth, stanuju slavni pisci: Conrad, Burroughs, Stevenson, Wide

[PingvinPatuljak]

Dylan sluša ploču (već smo imali konzumiranje pop-glazbe). radi se o soundtracku za film Phantom of the Paradise, preciznije The Phantom's Theme
http://www.imdb.com/title/tt0071994/

nisam gledao, štoviše nisam ni znao za taj film. kaže "A disfigured musician sells his soul for the woman he loves so that she will perform his music."

dakle, imamo "prodavanje duše". možda Ljepota demona crpi neke elemente i iz ovog De Palminog mjuzikla? gledao itko?

[rope76]

   Ja. Sad već malo davno, pre neke 2 godine. Čudan mjuzikl. Producent je nešto kao đavo. Prilično nepoznat De Palmin film, ali mislim da je dobar. Glumi i ona mala što je kasnije vrištala u Suspiriji.

[rope76]

   Jedan citat iz ove epizode:
223.str knjiga, 27. valjda u svesci, Varedo: " Tako sam postao bogat. Zahvaljujući tom novcu, mogao sam sebi da priuštim jednu stvar koja je u tom trenutku bila pametno rešenje: da pobegnem u Ameriku. Tamo sam proveo sve ove godine. U Americi čovek zaista može da uživa u slobodi, zato ona statua i postoji!..."
   Da li je ovo početna postavka Sclavijeve mitske Amerike što je znamo samo iz filmova? Ovu je tezu kompletno razvio u br.18. Kaljostro (Njujork, Njujork).

   Clarence Odbody ili Odd Body = čudno (onostrano) telo ? Niko nije čuo Gručov pucanj = prelazak u onostrano, u drugu dimenziju? Mislim da ova epizoda prva barata sa višedimenzionalnošću, za šta će mu kasnije poslužiti Hamlin.

   Detalj: Klarensova mama se dobro drži za svoje godine. Da li je ona prodala dušu (esenciju) nekom drugom đavolu?

   Druga dimenzija, pakao, onostrano, daje objašnjenje nekih stvari. Vreme sporije teče i drugačije deluje na organizme, daje im neke sposobnosti:
1. Varedo začas popravi topić sa galije
2. Prestaje da kašlje kad se vrati iz pakla da pozdravi Dylana
3. Proveo je dosta vremena na drugoj strani, nije zano da su stare funte povučene iz opticaja

   Da li su svi pisci posećivali onostrano/pakao, ponore duše, svesti ili štagod: Wilde, Stevenson, Burroughs, Conrad? Po delima, jesu.

   Preparirane životinje? Dušu nemaju, ali mala kaže da je interesuje životna esencija, tako naziva pojam. Nije probirljiva?

  Za kraj, Malin citat: "Čak i najbolji svet može biti strašan ako ste silom prinuđeni da živite u njemu." A šta je najbolji svet? Kriterijumi su različiti. Mnogima od nas svet džet-seta ne bi pasao, recimo, ako govorimo o društvenim platformama.

[PingvinPatuljak]

   
  Clarence Odbody ili Odd Body = čudno (onostrano) telo ? Niko nije čuo Gručov pucanj = prelazak u onostrano, u drugu dimenziju? Mislim da ova epizoda prva barata sa višedimenzionalnošću, za šta će mu kasnije poslužiti Hamlin.

Clarence Odbody je lik iz Caprinog Divnog života. anđeo koji spašava Georgea Baileya (James Stewart), koji pokuša samoubojstvo, tj. daje mu drugu šansu i razlog za život, jednako kao što Clarence daje razlog Larryju da nastavi.

tema paralelnih svjetova je načeta u četvorki, u Životu Anne Never. ovdje imamo jasniju naznaku, a kasnije će biti daljnje razrade (poput one u Safari sa Hamlinom kojeg spominješ)

Da li su svi pisci posećivali onostrano/pakao, ponore duše, svesti ili štagod: Wilde, Stevenson, Burroughs, Conrad? Po delima, jesu.

zanimljiva primjedba

Preparirane životinje?

to je motiv koji se može dovesti u vezu sa Sclavijevom temom o besmrtnosti; zombiji, stanovnici Zone sumraka i sl. o tome sam već pisao iznad, pa da se ne ponavljam.
u svakom slučaju, pokušaj konzerviranja tijela, dakle zaštita od propadanja, u širem smislu pokušaj očuvanja (vječnog) života.

[PingvinPatuljak]

u epizodi imamo detalj iz Blochove prošlosti (Bloch je uhitio Vareda i tako je krenula njegova karijera)

međutim, ispostavi se da je Bloch u ovom slučaju pogriješio. naime, Larry Varedo nije ubio ženu (Malu) za koju je osuđen i obješen. po strani Bloch, ali ovdje imamo situaciju na koju smo već upozorili ranije (kikec je spomenuo kod dvojke, Jacka Trbosjeka, ismijavanje policije). poznata je Sclavijeva kritika sustava; spomenutu situaciju možemo uvrstiti u taj motiv. policija je pogriješila, sud je pogriješio = sustav griješi. Sclavi i kod stvari koje bi trebale teći glatko -kazniti jednog profesionalnog ubojicu- radi diverziju; za Larryja ima simpatiju, on je glavni lik, portretiran je dopadljivo (uostalom, još jedna verzija 'drugačijeg'), dok je sustav bešćutan (pogledati samo Varedov monolog kada ga odvode na stratište, kritika sustava kroz usta ubojice) i naravno - krivac.

[PingvinPatuljak]

Dylan kao miljenik Onostranog

Taj motiv pratimo iz epizode u epizodu; ovdje ga imamo doslovno, str.43: Dylan pada u bezdan crnila, pojavljuje se Demon. Opire se, već je spomenuto da je Dylan između racionalnog i iracionalnog, između logike i metafizike; on je skeptik, vjeruje u snagu dedukcije poput Sherlocka, ali s druge strane, ne odbacuje ni zov krvi (potomak lovaca na čudovišta), prihvaća Poziv, hoda po rubu, sa petim i pol čulom susreće nadnaravno.
Dakle, Dylanova racionalna strana se buni, puca u Demona. Zatim mrak, propadanje, na licu užas. Ali Demon ga uhvati, zapravo prihvati, i iz ponora, iz mraka ga iznosi na svijetlo te poput zaštitinika brižno polaže u krevet. Još jednom onostrane sile bdiju nad našim junakom, paze ga.

[Lord Vader89]

Dylan kao miljenik Onostranog

e bravo, ovo sam spazio, i hteo da stavim u komentar, al sam zaboravio u medjuvremenu  [facepalm3]

dakle, ponovo oci, ali ovaj put, hehe, ne gledaju iz mraka


znaci bukvalno - nadgledaju ga (s "one" strane), bdiju nad njim, dok on sigurno spava

[PingvinPatuljak]

dakle, ponovo oci, ali ovaj put, hehe, ne gledaju iz mraka
znaci bukvalno - nadgledaju ga (s "one" strane), bdiju nad njim, dok on sigurno spava

da, dobro prepoznavanje "očiju"
makar, mogli bi i ove oči podvesti pod "oči iz mraka"; prikazane scene se nastavljaju na prizor Dylanovog propadanja u crnilo, u mrak. to vidimo na prethodnoj stranici. taj mrak predstavlja 'drugu stranu', tu susrećemo Demona. dakle, Demon dolazi iz mraka, kao što vidimo prikazano na gornjoj slici; jednako tako i "oči".